Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), kroz Projekat asistencije energetskom sektoru (USAID EPA), potom Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), EU Delegacija u Bosni i Hercegovini, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime njemačke vlade i Britanska ambasada a pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske i Regulatorne komisije za energiju Federaciji Bosne i Hercegovine organizovali su Energetski samit u Bosni i Hercegovini 2022 od 23- 25. marta u Neumu. Na ovogodišnjem Samitu je učestvovalo 550 učesnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Austrije, Italije, Španije, Mađarske i Sjedinjenih Američkih Država dok je oko 350 učesnika pratilo događanja na Samitu online. U toku tri dana održano je šest panela, osam tehničkih radionica, niz sastanaka radnih grupa te brojnih drugih sastanaka, a 25 medija je akreditovalo svoje novinare za praćenje Samita. Medijima je premijerno predstavljen Digitalni vodič za investitore koji je na specifičan način obradio informacije iz više od 140 propisa te sadrži podatke o preko 50 dozvola koje izdaje više od 30 nadležnih institucija u BiH. Digitalni vodič za investitore omogućit će lakše snalaženje u postupku ishođenja dozvola pružajući zainteresovanim licima sve potrebne informacije o dozvolama i procedurama, a također će olakšati i rad nadležnim organima, budući da će zahtjevi investitora u budućnosti biti kompletniji. Ovo sve će u konačnici pomoći Bosni i Hercegovini u energetskoj tranziciji ka obnovljivim izvorima energije i otvaranju novih radnih mjesta.

Temeljem diskusija na Samitu može se izdvojiti nekoliko zaključaka, kako slijedi:

1. Bosna i Hercegovina mora ubrzati svoju energetsku tranziciju od upotrebe fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije da bi se što prije priključilo energetskoj politici EU za koju se opredjelila potpisivanjem Sofijske deklaracije. Ovo ubrzanje je potrebno jer prethodno preuzete obaveze nisu ispunjene a pred državom se postavljaju nove. U toku diskusija pozvani su međunarodni i domaći partneri na svim nivoima da zajednički rade na inicijativama i akcijama koje će osigurati čistu i pristupačnu energiju za sve i ubrzati tranziciju ka „zelenim“ rješenjima.
2. Za taj proces energetske tranzicije potrebno je razvijanje novih strategija, planova, politika i provođenje legislativnih reformi na svim nivoima vlasti. U suprotnom, ukoliko Bosna i Hercegovina ne izvrši preuzete obaveze, posebno u dijelu koji se odnosi na oporezivanje emisija CO2 za proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva-uglja, pokreću se mehanizmi oporezivanja emisija CO2 na granici sa Evropskom Unijom, što će imati puno širi negativan ekonomski efekat na Bosnu i Hercegovinu. Rok za provođenje ovih aktivnosti unutar Bosne i Hercegovine je 2026 godina.
3. Nužno je usvojiti nedostajuće zakone a posebno državni zakon o električnoj energiji i prirodnom gasu.
4. Posebno je važno pojednostaviti procedure za ishođenje dozvola za izgradnju objekata, čime bi se privatnim investitorima olakšalo aktivno učešće i uloga u tranziciji te i smanjenju efekta klimatskih promjena.
5. Predstavnici zakonodavne vlasti svjesni su dramatičnosti situacije u energetskom sektoru, međutim konstatovano je kako uprkos tome postoji tromost i otpor za implementaciju te je potrebna i politička hrabrost za radikalne promjene.
6. Nužno je unaprijediti komunikaciju između izvršne i zakonodavne vlasti i stručnjaka što bi na koncu omogućilo utemeljeno i sinhronizovano djelovanje te brže i lakše donošenje odluka.
7. Ukazano je na nedovoljnu zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u energetskom sektoru te zaključeno da se takva statistika može popraviti samo sistemskim rješenjima. Najavljeno je osnivanje asocijacije žena u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine koja će postati aktivni sudionik u procesu energetske tranzicije.
8. Obaveze koje su preuzete kroz usvojeni NDC, Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, Mapu puta za dekarbonizaciju i NECP (čija je izrada u završnoj fazi) definišu put za transformaciju energetskog sektora Bosne i Hercegovine.
9. Diskutovalo se i o mogućnostima realizacije ovih obaveza kroz implementaciju garancija porijekla (GO), obligacione šemama za energetsku efikasnost (EEO) i oporezivanje ugljika te izvorima finansiranja potrebnim za izgradnju infrastrukture za električnu mobilnost, aktivne kupce – proizvođače električne energije i mjere energetske efikasnosti. Zaključeno je da je ovo ključna godina za Bosnu i Hercegovinu koja mora da reguliše zakonske okvire i krene u proces ispunjavanja prethodno preuzetih obaveza.
10. Bosna i Hercegovina se snabdijeva prirodnim gasom putem samo jednog gasovoda starog preko 40 godina a sav taj gas dolazi iz jednog izvora. Potrebno je raditi na razvijanju novih interkonekcija i projekata gasne infrastrukture kako bi diversificirali izvore i pravce snabdijevanja.
11. Potrebno je usvojiti nedostajući zakonski okvir kako bi se sektor gasa uredio u potpunosti te otvorilo tržište za nove sudionike.
12. Analizirani su uzroci poremećaja na tržištu električne energije, uz ocjenu trenutnih dešavanja i uticaja na krajnje kupce, kretanja cijena i budućih trendova. Naglašen je značaj energetske sigurnosti i samostalnosti u pogledu amortizacije poremećaja na tržištu te ukazana potreba za uspostavom organizovanog tržišta električne energije Bosne i Hercegovine i njegovom intergracijom u regionalna i EU tržišta. Ukazano je na potrebu donošenja programa zaštite ugroženih kupaca.