EU je uvela Sistem trgovanja emisijama (ETS) 2005. On je kamen temeljac klimatske politike EU i pokazao se uspješnim u smanjenju emisija na isplativ način. U skladu sa principom zagađivač plaća, ETS postavlja cijenu ugljika na emisije iz proizvodnje električne i toplotne energije, energetski intenzivne industrije i avijacije u Evropi. Koristeći tržišne snage (dodjela besplatnih dozvola, licitacija), EU ETS stvara poticaj za smanjenje emisija tamo gdje to najmanje košta. Paralelno, ETS ostvaruje značajne prihode za ulaganje u klimatske akcije i transformaciju energije. EU ETS je pomogao u smanjenju emisija iz proizvodnje električne i toplotne energije i industrijske proizvodnje za 34,6%. Ostvario je preko 140 milijardi eura prihoda od aukcija za zemlje članice EU u periodu 2013-2022, od čega preko 38 milijardi eura samo u 2022. godini.

Postoje mnoge prednosti u vođenju sistema sličnog EU ETS-u u kontekstu Bosne i Hercegovine. Uz osiguranje smanjenja emisija u zemlji, uvođenje ovakvog sistema bi rezultiralo daljim usklađivanjem sa pravnim tekovinama EU, što bi doprinijelo procesu pristupanja. Uspostavljanje ETS-a bi također moglo značajno smanjiti uticaj CBAM-a jer se troškovi ugljika koji se plaćaju u zemlji odbijaju od CBAM-a. Nadalje, prihodi od aukcija mogu se reinvestirati u projekte vezane za klimu i energiju u zemlji, uključujući mjere koje bi ublažile uticaje energetske krize na najugroženije ili se bavile pravednom tranzicijom, posebno u regionima uglja.

Bosna i Hercegovina očekuje da će EU ETS i Mehanizam za prilagodbu granica ugljenika (CBAM) koje implementira EU imati veliki ekonomski uticaj na zemlju. Stoga je imperativ da BiH prvo preduzme potrebne korake kako bi razumjela potencijalni model EU ETS koji će se primijeniti, uključujući MRVA, i pripremiti se za dalju implementaciju ETS-a u zemlji. Panel će okupiti ključne igrače i aktere u BiH, kao i u EU, kako bi razgovarali o izazovima uvođenja ETS-a u BiH, naučenim lekcijama u EU i regionu i narednim koracima koje treba učiniti.